Rijetke su povijesne ličnosti koje je vlastita legenda toliko progutala. Vlad III. Tepeš, vlaški knez iz 15. stoljeća čije je ime Bram Stoker posudio za svog besmrtnog zlikovca, u dokumentiranoj je stvarnosti bio vladar iznimne političke lukavosti, brutalnog vojnog pragmatizma i istinske povijesne važnosti. Drakulina istinita priča probija se kroz stoljeća gotičkog uljepšavanja kako bi ispitala što nam sačuvani izvori zapravo govore o ovom kontroverznom knezu.
Vlad III. i kovaonica srednjovjekovne moći
Valačija 1450-ih nije bila periferna zabačena oblast. Smještena između širećeg Osmanskog Carstva i Kraljevine Ugarske, koja je obuhvaćala Transilvaniju, bila je država neprestano na rubu pripojenja. Vlad III, koji je vladao u tri odvojena razdoblja između 1448. i 1476., preživljavanje je shvaćao kao suštinski nasilnu djelatnost. Njegov nadimak, Drakula, znači “sin Drakula”. Ne potječe od nikakve nadnaravne prijetnje, nego od Reda Zmaja, viteškog društva u koje ga je njegov otac, Vlad II., primio Sigismund, kralj Ugarske i kasniji Svetorimski car.
Princ oblikovan ropstvom
Vladovo rano djetinjstvo oblikovalo je njegov politički pogled na svijet više nego što se često priznaje. Tijekom 1440-ih, držen kao osmanski taoc uz svog mlađeg brata Radua, iz prve je ruke promatrao unutarnje funkcioniranje dvora sultana Murada II., gdje se odgajao i budući Mehmed II. To iskustvo ostavilo ga je strateški pismenim i, prema većini povijesnih prikaza, duboko ožiljenim. Je li ga ono učinilo jedinstveno okrutnim ili jednostavno sposobnim za okrutnost kad god je okrutnost služila svrsi, ostaje doista sporno među znanstvenicima.
Kampanja kolje: teror kao strategija
Praksa zbog koje je Vlad zaslužio svoj najzloglasniji nadimak, Vlad Țepeș ili “Ražnjičar”, zabilježena je u nekoliko suvremenih izvora, od transilvanijskih njemačkih trgovaca do osmanskih i bizantskih kroničara. Saksonci, čija su gradova Vlad pljačkao, imali su svoje razloge za preuveličavanje razmjera njegovih okrutnosti. Ipak, povjesničari sve više smještaju ta djela u prepoznatljivu srednjovjekovnu logiku: javno, spektakularno kažnjavanje neprijatelja i kriminalaca kao sredstvo odvraćanja, pokazivanje suvereniteta i poruka Osmanlijama da se Valahija neće tiho predati. Zastrašujuće prema suvremenim mjerilima, svakako, ali ne i bez presedana u brutalnom teatru državničke politike 15. stoljeća.
Prekretnica u europskoj povijesti
Dokumentarac se oslanja na povijesne dokaze kako bi Vladom ne samo kao zanimljivost, nego i kao likom na raskrižju sudbonosnih sila: borbe za očuvanje južnoistočne granice kršćanske Europe od osmanske ekspanzije. Njegova kampanja iz 1462., uključujući odvažni noćni napad na Târgovište, u kojem je predvodio jahaću jurišnu akciju duboko u turski logor u pokušaju da ubije samog Mehmeda II, pokazala je istinsku vojnu domišljatost. To mu nije spasilo prijestolje. Mehmed je iste godine postavio Vladova brata Radua za vladara Valahije, a Vlad je proveo više od desetljeća u mađarskom zatočeništvu prije nego što se nakratko vratio na vlast 1476. godine.
Gdje gledati?
- Pogledajte na:
- Nedjelja, 29. studenog
- 21:00 CET
- Pogledajte cijeli TV program
ČPP: Vlad III. i legenda o Drakuli
P: Je li Vlad III. bio izravna inspiracija za Drakulu Brama Stokera? O: Stoker je ime preuzeo iz Wilkinsonova zapisa o Rumunjskoj iz 1820., no njegove bilješke upućuju na to da nije znao mnogo više o povijesnom Vladu III. Većina znanstvenika vjeruje da se roman mnogo više oslanjao na folklor i gotičku tradiciju nego na stvarnog kneza.
P: Koliko su pouzdani povijesni izvori o Vuku? O: Glavni izvori, njemačke letke temeljene na saksonskim zapisima, otomanske i bizantske kronike te diplomatska korespondencija, svaki nose vlastite pristranosti. Povjesničari ih pažljivo proučavaju i, gdje je to moguće, provjeravaju međusobno, zbog čega velik dio Vladove priče ostaje sporan.